Dobrim gospodarenjem Uprava šuma, podružnica Nova Gradiška prošle godine ostvarila je zapažene rezultate u poslovanju te su višestruko prebacili planiranu dobit, a iza njih je i značajan investicijski ciklus. O tome, ali i o sanaciji jasena te o planovima razgovarali smo s voditeljem podružnice Hrvojem Žakićem, dipl. inž. šum.

Kakvo je bilo prošlogodišnje poslovanje i kako ste se nosili s tekućim problemima?

             U odnosu na uvijete s pandemijom COVID-19, sušenjem jasena i poslova koje smo morali napraviti u gospodarenju šumama možemo biti iznimno zadovoljni s postignutim rezultatima. Proizvodnja je u brutu iznosila 470 tisuća kubika dok je u netu bila 407 tisuća što je hvale vrijedan rezultat. Veliku većinu toga napravili smo s našim kapacitetima i poduzetnicima ali treba reći kako bez outsourcinga to ne bi uspjeli. Iako s agencijom nismo bili zadovoljni, posao koji su odradili agencijski radnici bio je izniman upravo u segmentu odrađivanja poslova na gospodarenju šuma (BOŠ – op.a). Planirana dobit bila nam je 3 milijuna kuna no taj smo rezultat višestruko nadmašili za što moram pohvaliti sve moje suradnike i sve zaposlenike UŠP Nova Gradiška. Problema je bilo, pogotovo u sanaciji jasenovih sastojina gdje su se tražila nova rješenja. Upravo tu vidim i prostor za poboljšanje poslovanja jer dobrim odabirom vrsta koje ćemo posaditi na područjima gdje je rađena sanacija jasena će odrediti i rezultat poslovanja u budućnosti.

UŠP Nova Gradiška je među najugroženijima kod problema chalare jer su na vašem području značajne površine pod jasenovim sastojinama. Gdje vidite rješenje tog problema i kako teče sanacija?

  Prvi problem koji moramo rješavati je zakonska regulativa. Mi smo primorani raditi izvanredne revizije osnova i mijenjati vrste koje se nalaze na određenoj površini jer je dokazano da se chalara širi putem tla, znači tlo moramo očistiti od tog patogena. Naš plan je maksimalno unositi lužnjak gdje god je moguće. U poplavnom području gdje lužnjak ne dolazi u obzir, moramo saditi pionirske vrste mekih listača vrbe i topole. Čak na mjestima gdje tlo to dozvoljava saditi ih u smjesi s lužnjakom.

Uz to smo preko mjere 8.5.1 Konverzije degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura započeli rekonstrukciju brojnih površina. Do sada je prijavljeno preko 100 ha a za idući natječaj planiramo prijaviti dodatnih 70 ha ako ne i više.

Nabavili smo dvije freze za sadnju u vrijednosti od 520 tisuća kuna jer moramo moramo koristiti sve dostupne nove tehnike i tehnologije kako bi nadomjestili manjak radne snage ali i olakšali posao našim radnicima na uzgoju.

U posljednje vrijeme bilo je određenih nezadovoljstava od strane građanstva i aktivista. Kako napreduje komunikacija s javnošću?

 Istina, bilo je određenih pritužbi na gospodarenje, prvenstveno na brodskom području no htio bih naglasiti kako smo prije sječe organizirali tribinu gdje smo točno objasnili što planiramo raditi. Na tribinu je došao veliki broj predstavnika lokalnih medija koji su u cijelosti prenijeli događaj, a prisutni su bili i čelnici lokalnih samouprava, predstavnici planinara i HGSS-a, te zainteresirani građani. Dodatno sam gostova u kontakt emisiji SBTV U Klopci upravo da bi što jasnije iskomunicirali predstojeće radove. Unatoč svemu, pojedinci su iskazali nezadovoljstvo, a bilo je i prijave prema inspektoratu te sada već standardno blaćenje na društvenim mrežama. Netom prije kontakt emisije stigao je nalaz FSC^®

Audita iz kojeg se jasno vidi kako se šumama kojima gospodare Hrvatske šume gospodari stručno i na održiv način. Nažalost, nekima niti to nije dovoljno.

Što možete reći o investicijskom ciklus?

  Među većim investicijama posljednjih par godina bio je iverač i kamioni koji su prilagođeni za prijevoz sječke. S tom investicijom sam jako zadovoljan jer s to tehnologijom drvnu sječku pretvaramo u energetsko drvo čime smo ponudili dodatan proizvod na tržištu i pronašli način kako dodatno zaraditi. Ujedno se šumarima na terenu olakšava održavanje šumskog reda u sastojinama što smanjuje trošak gospodarenja šumama.

Nabavili smo i dio potrebne mehanizacije za Radnu jedinicu MTG a jedna od većih investicija svakako je obnova lovačke kuće Radinje koju smo ponovo otvorili u studenom i tu također očekujemo poboljšanje u samome poslovanju. Do sada je isključivo bila rezervirana za lovce, a sada je po potrebi može iznajmiti i građanstvo za razne proslave.

U rasadniku Cernik smo obnovili poslovnu zgradu koja je sada energetski učinkovita i garaže te nabavili rasadničarski traktor. Smatram da se poslovanje upravo preko ovakvih investicija može znatno podići.

Koji su planovi i prioriteti?

 Sigurno je da Hrvatske šume moraju nastaviti s održivim gospodarenjem, s time da će odnosi s javnošću i ekologija sa zaštitom šuma imati sve veći značaj u poslovanju tvrtke. Mi kao struka morat ćemo uložiti veći trud te tražiti od investicija veće učešće šumarske struke u javnim sferama koje diktiraju šumarsku politiku i politiku zaštite okoliša. Ako se kao struka ne pozicioniramo u tim područjima, izgubit ćemo primat nad velikim površinama kojima gospodarimo a iz primjera u svijetu vidimo koliko je to loše i za prirodu i za društvo. Uzimajući u obzir sve značajniji trend smanjenja broja stanovnika pa tako i radno sposobnog stanovništva, pogotovo u ruralnim područjima, moramo razmišljati o uvođenju što efikasnijih tehnika i tehnologija kako bi nadomjestili taj problem jer radove na gospodarenju šuma ćemo morati nastaviti raditi i u buduće.